Izbornik

Proizvodi

BORA ISKUSTVO

Tvrtka

Servis

Naručiti katalog

Vaši podaci

Naručite odmah besplatno ekskluzivni magazin BORA s informacijama o našim kuhinjskim sustavima i zanimljivim pričama iz svijeta proizvoda BORA.
Potrebno je prihvatiti propise o zaštiti podataka.
BORA ISKUSTVO

BORA ISKUSTVO

Proizvodi

Produkty

Kuhinja kao kult i novi statusni simbol

Kuhinja kao kult i novi statusni simbol

Reportaža o trendovima, piše novinarka za stanovanje i dizajn Barbara Friedrich

Kuhinja kao kult

Kuhinja zamjenjuje novi auto. O tome se piše u njemačkom poslovnom časopisu WirtschaftsWoche, to zaključuju i trendseteri te časopisi o stanovanju, a njemačka kuhinjska industrija tome se veseli. Ona, naime, bilježi rast od 30 % i to prvenstveno u sektoru namještaja vrhunske kvalitete.

Kako su imućni Nijemci nekad za moćan automobil u garaži (ili na vidljivom mjestu ispred kuće kako bi ga vidjeli susjedi) izdvajali peteroznamenkaste i šesteroznamenkaste iznose, tako danas ulažu u kuhinje i preko 100.000 eura, a da ni ne trepnu. Kuhinja već neko vrijeme zamjenjuje auto kao statusni simbol. To je zapravo vrlo simpatičan razvoj situacije. U automobilu provodimo sate i sate u kolonama. Izgubljeno vrijeme, stres, ljutnja, a i štetno je za okoliš. S druge strane, kuhinja nam omogućava da se opustimo uz kuhanje i uživanje te da nam je udobno u društvu obitelji i prijatelja. Pritom danas neke kuhinje više nalikuju kontrolnom centru svemirskog broda Enterprise nego mjestu za opuštanje jer su hladne, prostrane, futurističke i opremljene naprednom tehnologijom.

Na manifestaciji Living Kitchen tijekom sajma namještaja u Kölnu IMM Cologne početkom godine posjetitelji su imali priliku vidjeti najnovije trendove i tendencije iz svijeta kuhinja: prednje strane u zlatnoj boji, s efektom hrđe ili betona; masivni, neobrađeni granit i krute daske od punog drveta; iznimno glatke lakirane površine visoka sjaja u svijetlosmeđoj i snježnobijeloj boji na kojima ne ostaju otisci prstiju; nehrđajući čelik i aluminij baš kao u profesionalnim kuhinjama; rijetki i skupi te upadljivi furniri; a uz sve to, naravno, i visokotehnološki uređaji koji gotovo da sami razmišljaju i kuhaju. Doista postoje takve iznimno skupe i otmjene kuhinje oko kojih se nerijetko planira cijela kuća, ili barem zimski vrt. Takva kuhinja zahtijeva doličan prostor i okvir tj. odgovarajuću arhitekturu.

Uzdizanje kuhinje na razinu luksuznog dobra i statusnog simbola počelo je u zadnjim desetljećima prošlog stoljeća. Porastom bogatstva u Njemačkoj razvilo se hedonističko društvo gurmana. Kvalitetna hrana i piće postali su stil života. Ljudi su slijedili Michelinov vodič i putovali do renomiranih restorana sa zvjezdicama te se razvijali u sladokusce i poznavatelje vina. Zatim su tako inspirirani rafiniranim jelima vrhunske kuhinje kod kuće eksperimentirali s neobičnim receptima i sastojcima. Kuhinja se pretvorila u radionicu. Ljudi su postali sve spremniji ulagati znatne iznose u uređenje tog kuhinjskog laboratorija. Naposljetku, gospodari kuće bili su oni koji su otkrili kuhanje kao strastvenu slobodnu aktivnost te počeli cijeniti savršenu kuhinju. Ulagali su u nju. Priuštili su si to. Ironija cijele priče je to što je upravo jedna žena, točnije bečka arhitektica Margarete Schütte-Lihotzky, 1926. godine razvila racionalnu i funkcionalnu „frankfurtsku kuhinju” koja je upravo kućanicama trebala olakšati posao. Za njih je tada bilo predviđeno da se, umjesto u nekada velikoj i neorganiziranoj kuhinji, funkcionalno kreću na maloj površini između ugradbenih elemenata koji su bili poredani u obliku slova U. Bile su optički i olfaktivno zaklonjene od stvarnog mjesta stanovanja. Osnovna ideja ovakvog oblikovanja kuhinje bio je (muški) princip masovne industrijske proizvodnje, naime optimizacija proizvodnih procesa. Međutim, upravo je muškarac oslobodio suprugu i majku iz kuhinjskog zatvora. Bio je to švapski dizajner Otl Aicher. Njegova knjiga „Kuhinja za kuhanje. Radionica nove kulture življenja" nastala je 1980-ih godina na temelju istraživanja o kuhinjama i kuhanju kroz povijest. U njoj daje posve praktične savjete za uređenje „ispravne” kuhinje, od štednjaka pa sve do prostora za jelo i opreme. Otl Aicher, zapravo grafički dizajner koji je, između ostalog, bio odgovoran za grafički dizajn Olimpijskih igara 1972. godine, sa svojom idejom je u osnovi praotac modernog kuhinjskog dizajna koji je doveo do današnjeg trenda „Living Kitchen”. Međutim, Aicher pritom zasigurno nije mislio na kuhinje u zlatnoj boji. Vjerojatno bi i on odmahivao glavom na današnju estetizaciju kuhinja. Kuhinjski blok kao skulptura? Ili još bolje, kao oltar, kako ga je opisao teolog i folklorist Christoph Kürzeder u jednoj epizodi serije „Capriccio” na bavarskoj televiziji? Kuhinja kao sveto mjesto? Kao kultno i žrtveno mjesto? Povratak prastarim korijenima? Preostaje nam samo da se nadamo da će se u ovim modernim kuhinjama doista i kuhati nakon što fotograf napusti kuću ili da u podrumu postoji „kuhinja za kuhanje”.

Informacije

Barbara Friedrich, od 1999. do 2016. glavna urednica te naposljetku i izdavačica časopisa A&W Architektur&Wohnen, poznaje stambenu i dizajnersku branšu već više od 30 godina. Autorica je, voditeljica i članica brojnih dizajnerskih žirija.

Fotografije: Holzrausch/Sebastian Arlt, Holzrausch/Koy+Winkel Fotografie

Fotografija B. Friedrich: Giovanni Castel

BORA INSIDE

BORA INSIDE

Popup Picture
Uvjerite se sami
Pronađite trgovinu

Use of Cookies

Cookies enhance the use of our services. By using the BORA website you agree to our cookie policy. You can disable cookies anytime in your browser settings. Please use your browsers’s help feature to learn more about cookie settings and how to change these in your browser.